Papa Franjo: Ne možemo biti privrženi životinjama, a zanemarivati ljude



Subotnju opću jubilejsku audijenciju Sveti je Otac započeo osvrtom na vrijeme. Čini se da dan nije baš dobar, ali vi ste odvažni i došli ste unatoč kiši… hvala vam. Ova se audijencija odvija na dva mjesta: zbog kiše bolesnici su u dvorani Pavao VI., ugodnije im je i prate preko velikog video zaslona, a mi smo ovdje na Trgu svetoga Petra. Ujedinjeni smo, a predlažem vam da ih pozdravite pljeskom ruku. Nije lako pljeskati s kišobranom u ruci – rekao je papa Franjo.

 

Među brojnim obilježjima milosrđa jest i osjećaj dubokog poštovanja prema onima kojima je potrebna ljubav. Pijetet, duboko poštovanje, kao pojam nalazimo ga i u grčko-rimskom svijetu, gdje je označavao čin pokornosti poglavarima: u prvom redu dužnu pobožnost bogovima, potom poštovanje djece prema roditeljima, poglavito starijima. Danas, naprotiv, moramo se čuvati da ne poistovjetimo pijetet s pijetizmom, manje-više raširenim, koji se očituje kao površna emocija, a vrijeđa dostojanstvo druge osobe – kazao je Papa dodajući:

Isto tako ne treba brkati pijetet sa sažaljenjem prema životinjama koje žive s nama. Dogodi se, naime, da se katkada ima taj osjećaj prema životinjama dok se prema braći iskazuje ravnodušnost. Koliko pak puta gledamo kako su neke osobe privržene mačkama, psima, a ne obraćaju pažnju na gladne, na potrebite bližnje – primijetio je Papa.

Želimo govoriti o pijetetu kao znaku Božjega milosrđa, o jednom od sedam Darova Duha Svetoga koje Gospodin daje učenicima da uh učini „poslušnima božanskom nadahnuću“ (KKC, 1830). U evanđeljima je mnogo puta opisan spontani jauk bolesnih, opsjednutih, siromašnih ili ožalošćenih osoba, upućen Isusu: „Smiluj se“ (usp. Mk 10,47-48; Mt 15,22; 17,15). Isus je svima odgovarao milosrdnim pogledom i svojom utješnom nazočnošću – istaknuo je papa Franjo te nastavio:

Svatko je s tim zazivima pomoći ili traženjem samilosti izražavao svoju vjeru u Isusa, nazivajući ga „Učiteljem“, „Sinom Davidovim“ i „Gospodinom“. Osjećali su da je u njemu bilo nešto posebno, što im je moglo pomoći da se oslobode bijednog stanja u kojem su se nalazili. U Njemu su osjećali Božju ljubav – objasnio je Sveti Otac.

Čak i kad ga je okruživalo mnoštvo naroda, Isus je primjećivao traženje pomoći i sažalijevao se, poglavito kad je vidio trpeće osobe, čije je dostojanstvo bilo ranjeno, kao u slučaju žene koja je bolovala od krvarenja (usp.. Mk 5,32). On ih je poticao da vjeruju u Njega i njegovu riječ (usp. Iv 6,48-55). Samilost je za Isusa bila isto što i sudjelovanje u nečijoj žalosti, zauzimajući se osobno da žalost pretvori u radost – ustvrdio je Papa.

I mi smo pozvani da u svojem ponašanju njegujemo pijetet pred brojnim životnim situacijama, od sebe otklanjajući ravnodušnost koja priječi da se prepoznaju potrebe braće koja nas okružuju i da se oslobodimo od robovanja materijalnom blagostanju (usp. 1 Tim 6,3-8) – kazao je papa Franjo te pozvao na nasljedovanje Djevice Marije.

Ugledajmo se u Djevicu Mariju, koja se skrbi za svako svoje dijete, ona je za nas kršćane slika pijeteta. Dante Alighieri to izražava u molitvi Gospi koja je na vrhu Raja: „U tebi milosrđe, u tebi samilost, (…) u tebi je prisutno sve ono što je dobro u stvorenjima (XXXIII, 19-21). Hvala – zaključio je Sveti Otac. Nakon audijencije naše je uredništvo posjetila skupina hrvatskih hodočasnika i govorila o svojim rimskim dojmovima.

Radio Vatikan | Bitno.net