Kapela sv. Vida

Sjeverozapadno od Samobora smjestilo se seoce Vrhovčak. U sredini sela stoji starodrevna kapelica podignuta na čast sv. Vidu, mučeniku. Kapela je cijela zidana i okrenuta prema istoku. Sastoji se od svetišta, lađe, tornja i predvorja. Svetište u kojem je glavni žrtvenik završava s trima stranicama pravilnog osmerokuta. Rebra, na kojima počiva svod, upiru se o stupove, koji počivaju na četverouglastim podnožjima. Južno i istočno stoje dva gotska prozorčića, kroz koje u svetište dolazi svjetlost. Lađa je šira i dulja od svetišta, a pokrivena je jednostavnim stropom. Ulazi se sa zapadne strane, gdje nam već dovratnik kazuje da dolazimo u gotsku građevinu.

Zidani toranj u kojem se nalazi sakristija prislonio se na sjevernu stranu pročelja. Tik do tornja nalazi se zidano predvorje na stupovima. U njemu je zidani oltarni stol sa slikom sv. Vida. Najstariji zapisnik kanoničke vizite iz 1622. godine bilježi u kapeli tri neposvećena žrtvenika. Veliki je bio ukrašen, a dva pokrajnja su bila prazna i bez ikakvog ukrasa. Na velikom žrtveniku bila je na drvu slika sv. Vida, nad kojom 1695. godine nalazimo sliku sv. Jeronima. Taj žrtvenik je stajao do polovine 18. stoljeća, kada je zamijenjen današnjim baroknim. U nastavku žrtvenika stoji među stupovima uljena slika sv. Vida. Uz stupove su kipovi sv. Ivana Nepomuka i sv. Benedikta. Uljena slika prikazuje nam sv. Vida u kotlu vrelog ulja, pod kojim gori velika vatra. Oltar na lijevoj strani podignut je na čast sv. Magdalene, a uz platnenu sliku svetice stoje kipovi sv. Katarine i sv. Barbare. Drugi pokrajnji žrtvenik, na desnoj strani, posvećen je svetom Lovrencu mučeniku. Oba se žrtvenika i danas nalaze u kapeli.
Ni za ovu kapelu ne znamo reći tko ju je i kada sagradio. Među posjedima grada Samobora spominje se 1493. godine. Sudeći po rebrima svoda i dovratniku, nije isključena mogućnost da je nastala u 15., ako ne i krajem 14. stoljeća.

Mise u kapeli služe se svake posljednje nedjelje u mjesecu, zimi u 16, ljeti u 17 sati. Na blagdan sv. Vida, 15. lipnja misa je također u 11 sati, kao i u nedjelju koja slijedi. Vjernici se na blagoslov jela okupljaju na Veliku subotu u 16.30 sati, a polnoćka se slavi u 21 sat.

Usp. Vjekoslav NORŠIĆ, Povijest župe Sv. Anastazije u Samoboru, Zagreb, 2005.